Prolećne (sezonske) alergije su ponekad prava napast. Postoje lekovi, ali mogu pomoći i razne vrste hrane da se preduprede ili ublaže simptomi. Tu spadaju citrusno voće, brokoli, kelj, jabuke, crni i beli luk…
Prolećne (sezonske) alergije su ponekad prava napast. Postoje lekovi, ali mogu pomoći i razne vrste hrane da se preduprede ili ublaže simptomi. Tu spadaju citrusno voće, brokoli, kelj, jabuke, crni i beli luk…
U današnje vreme, povišen pritisak nije više samo tegoba starijih. U Americi, jedna trećina mladih između 16 i 34 godine već ima ovaj problem. Konvencionalna terapija pribegava lekovima, ali postoje i prirodna sredstva...
Prepoznavanje osetljivosti na gluten, kao i njene moguće posledice, celijakije, nije lako, pogotovo u ranoj fazi, ako se ignorišu neki od simptoma. Medicinski testovi umeju često da pogreše.
Oni koji pate od migrene jedva čekaju da se otarase užasnog bola koji karakteriše ovo stanje. Ipak, mnogi koji imaju ovaj problem ne uviđaju kakav efekat određene namirnice i hemikalije mogu da imaju na ovaj problem, bilo da ga pogoršaju, bilo da ga ublaže.
Uprkos svim posledicama koje su povezane sa visokim krvnim pritiskom, on je ipak stanje koje se može sprečiti i lako kontrolisati. Uravnotežena ishrana, lekoviti začini i biljke i aktivan i zdrav životni stil mogu da smanje rizik od ovog stanja, kao i da snize pritisak koji je već povišen.
Ako se pitate kako da se ratosiljate glavobolje, ponekad pomaže već korekcija ishrane. Iako uzroci migrenskih glavobolja mogu da budu raznovrsni, mnoge migrene možemo olakšati i uključivanjem kvalitetnih namirnica, začina i nekoliko domaćih lekova.
Verovatno ste svašta čuli o navodnim efektima holesterola. Nekoliko savremenih istraživanja ukazuje da holesterol nije naš neprijatelj, kao što su nas naveli da verujemo. To tvrdi i ugledni stručnjak dr Ron Rozdejl, autoritet u oblasti ishrane i medicine metabolizma.
Nažalost, pšenični i ražani hleb nisu jedina stvar koju osetljivi na gluten treba da izbegnu. “Skrivenog glutena” ima u mnogim, mnogim namirnicama koje su u prodaji. Ovde ćemo navesti neke od njih
Ako vam dijagnoza „visok holesterol“ zvuči kao smrtna presuda, možda ste podlegli propagandi o holesterolu. Zapravo, jedno nedavno proučavanje u Norveškoj pokazalo je da žene sa višim nivoom holesterola žive duže i doživljavaju manje srčanih napada i moždanih udara od žena sa nižim holesterolom.
Celijakija (osetljivost na gluten, belančevinu koju sadrže pšenica, raž i ječam) sredinom prošlog veka bila prilično retka. Sada je četiri puta češća.
Po ajurvedi, migrenske glavobolje najčešće nastaju usled značajnih poremećaja pita doše, to jest usled nakupljanja toplote i kiseline u telu. Evo šta nam može pomoći...
Ukoliko ne znamo da li smo preosetljivi na neku namirnicu, nećemo ni znati da su naši zdravstveni problemi izazvani baš tom hranom. Jedino isključivanjem iz ishrane namirnice na koju sumnjate da stvara problem, a zatim testiranjem, možete definitivno zaključiti da baš ta određena hrana predstavlja problem.
Glavobolja je problem sa kojim se suočava oko 10 odsto osoba u populaciji zapadne hemisfere, a skoro 30 odsto bolesnika se zbog tog problema obraća lekaru opšte prakse. Verovali ili ne, neka naučna istraživanja su dokazala da je većina glavobolja zapravo prouzrokovana sastojcima iz hrane koju svakodnevno konzumiramo.
U narodu popularno (ali i pogrešno) nazvana „reuma“ je u stvari grupa oboljenja koja se većim delom ispoljavaju na lokomotornom aparatu (ruke, noge, kičma, zglobovi) a svima je zajednička bol i ograničeni pokreti zahvaćenog dela tela. Reumatične bolesti spadaju u gupu bolesti vezivnog tkiva. Prema sadašnjem shvatanju reumatičnih bolesti, kod mnogih se radi o senzibilizaciji organizma na različite alergene (vidi više pod alergije). Poznate su i relativno česte promene na zglobovima u vidu bolova (artralgije) ili prave upale (artritisa) sa drugim znacima alergije (urtikarija, Kvinkeov edem i dr).
Osobe sklone gojaznosti moraju da budu spremne na korenite promene. Za to je potrebna jaka volja, mnogo strpljenja i odlučnost. Da bi neko održao težinu, ne mora da gladuje, već samo da se drži pravila zdrave ishrane. Važno je i da se trudi da održi umerenu fizičku aktivnost, pri kojoj se gubi izvestan broj kalorija, a uz to se popravlja kondicija i fizička otpornost organizma.
Gotovo svakoga povremeno zaboli glava od napetosti ili nerviranja. Naravno da onda tražimo neko prirodno sredstvo koje će nam pomoći da se oslobodimo i napetosti i glavobolje. Evo nekoliko jednostavnih metoda koji često vrlo brzo pomognu...
Alergeni su materije koje unete u organizam izazivaju pojavu odgovarajućih specifičnih materija (antitela) u telesnim tečnostima ili u ćelijama i tako na specifičan način menjaju reaktivnost datog organizma. U najčešće alergene spadaju polen, životinjske dlake, perje i perut, plesni, hrana životinjskog porekla bogata belančevinama i lekovi životinjskog porekla (serumi).
Imunitet i alergije su nerazdvojno povezani. Alergijske reakcije se sreću kod ljudi koji su slabo imunizovani na neki alergen. Da bi se ova dva procesa ispravno razumela, potrebno je pre bilo kakvih objašnjenja dati neophodne definicije pojmova koji će se u daljem tekstu pojavljivati i služiti kao objašnjenja nastanka i razvoja kako imuniteta, tako i alergija kao stanja organizma.
Terapija hipertenzije lekovima je doživotna i zato se pre početka terapije preporučuje detaljno ispitivanje i pokušaj regulacije pritiska ishranom. Danas se smatra da je ishrana najvažniji način borbe protiv povišenog krvnog pritiska, bilo da se koriste samo namirnice koje snižavaju pritisak (kao što je npr. celer), bilo u kombinaciji sa lekovima.
Srce je mišić koji svojom kontrakcijom izbacuje krv iz leve komore u arterije i ta krv vrši pritisak na zidove krvnih sudova. Veličina tog pritiska zavisi od puno faktora, a najvažnije su tri sledeća: 1. količina krvi koja je u cirkulaciji, odnosno koja vrši pritisak na zidove krvnih sudova, 2. rad srca koje potiskuje krv kroz sudove i 3. otpor na koji nailazi krv u sudovima na putu do ćelija.