Psiholog docent dr Vilijam Čopik vođa je istraživanja Državnog univerziteta Mičigen koje ukazuje na to da prijateljstvo može da bude važnije od porodičnih veza i da moć prijateljstva jača kako postajemo stariji.
Psiholog docent dr Vilijam Čopik vođa je istraživanja Državnog univerziteta Mičigen koje ukazuje na to da prijateljstvo može da bude važnije od porodičnih veza i da moć prijateljstva jača kako postajemo stariji.
Koliko Srbi troše vremena za razne delatnosti u toku dana? Veoma zanimljivo pitanje, koje može da nam otkrije mnoge skrivene detalje o načinu života u Srbiji. (piše: Dragan Andrić, sociolog)
„Intelektualna poniznost (skromnost)“, svest o tome da je naše uverenje možda pogrešno, može da poveća toleranciju i poboljša sposobnost odlučivanja, otkriva novo istraživanje Djuk univerziteta.
Stres u životu je nemoguće izbeći. Moguće je ublažiti stres i promeniti svoju reakciju na stres. Na taj način možemo promeniti naš doživljaj života nabolje i zaštititi zdravlje.
Strah od suočavanja sa tenzijama i konfliktima koje izazivaju egzistencijalne brige – “velika pitanja života” – povezan je sa lošijim mentalnim zdravljem, uključujući i više nivoe depresije, strepnje i probleme u regulisanju emocija, pokazalo je novo istraživanje.
U uglednom časopisu “Psychology Today” nedavno je objavljena sledeća tvrdnja: ako smo zahvalni, posebno ako je to redovno slučaj, bićemo zdraviji i srećniji.
Kažu da sreću čine male stvari. Evo pet od tih “malih” stvari koje vam mogu doneti velike rezultate, ako možete da ih primenjujete i činite dosledno i svakodnevno...
Sreća ne dolazi spolja; naše sopstvene misli, ideje i stavovi mogu da nas učine srećnim, ali mogu i da nam ukradu sreću. Evo tipičnih kradljivaca.
Svi bi trebalo da pišu, ne samo novinari i pisci. Možda ćete reći da je lako nekom ko već piše da to savetuje. Ne morate, međutim, da budete profesionalni pevač da biste pevali. Isto je i sa pisanjem, koje nam donosi značajne dobrobiti, evo koje.
Ako hoćete da se oslobodite neke navike koja vam ne prija – bilo da se radi o previše jela, previše šećera, pušenju i raznim drugim stvarima kojih je ljudima uglavnom teško da se oslobode, četiri prirodna metoda vam mogu značajno pomoći u tome.
Naša unutrašnja volja je interesantna stvar. Neki ljudi se rode sa više volje, kao što se neki rode sa više optimizma i fleksibilnosti. Ali, dobra vest je da se volja može razviti – polako ali sigurno, baš kao što razvijamo mišiće.
Možda ste primetili kako se neki ljudi, nakon što budu odbačeni (u privatnom ili poslovnom smislu) obeshrabre i odustanu od daljih pokušaja, dok neki drugi nastave dalje sa još većom energijom i entuzijazmom?
Jedan “Guglov” inženjer razvio je “algoritam” u tri koraka, koji bi trebalo da pomogne zaposlenima u ovoj kompaniji da postanu srećniji. Ako mislite da bi to moglo koristiti i vama, pročitajte članak u nastavku.
Iako to niko želi, razvodi se ipak dešavaju. Na psihološkoj skali stresa, razvod je na samom vrhu, odmah posle smrti bliske osobe. Da biste lakše prebrodili takvu krizu, dobro će vam doći da nađete neki način da steknete i zadržite unutrašnji mir. Evo šta može pomoći.
Sezona godišnjih odmora je u jeku. Ukoliko putujete na neku dalju destinaciju koja je dostižna samo avionom, možda unapred osećate napetost zbog leta. Ili ste odustali od željenog letovališta i izabrali neko bliže, samo da ne biste leteli avionom.
Naučnici Univerziteta Bejlor istraživali su odnos između materijalne imovine i sreće u životu i otkrili da nagomilavanje dobara nije put ka sreći. Oni ukazuju da je ključ za sreću zahvalnost.
Izgleda da je pravilo da kada smo loše raspoloženi pre biramo nezdravu hranu; i obrnuto, kada smo dobre volje, naš izbor hrane biće bolji. Zašto je tako i kako možemo da iskoristimo ovo saznanje?
Osećaj da naš život ima značajnu svrhu može da smanji rizik od srčanih oboljenja i šloga i tako nam produži život, utvrdili su istraživači medicinskog centra Maunt Sinaj.
Tokom praznika, ljudi često upoređuju sebe i porodicu sa idealnom slikom o savršenoj porodici i prazniku koju serviraju filmovi, reklame itd. a istina je da je mnogima porodično okupljanje izvor stresa i napetosti. Šta preduzeti?
Umesto da se osobi koja vas je povredila svetite, sudite i budete ozlojeđeni, oprostite joj! Bolje ćete se osećati, a velikodušnost, saosećanje i ljubaznost mogu da utiču i na dužinu vašeg života.