Najgora stvar sa depresijom je što, kad nas uhvati, nećemo da nam bude bolje. Lekovi jedino mogu da otupe neprijatni osećaj. Srećom, ima prirodnih načina da se izborimo sa ovim stanjem.
Najgora stvar sa depresijom je što, kad nas uhvati, nećemo da nam bude bolje. Lekovi jedino mogu da otupe neprijatni osećaj. Srećom, ima prirodnih načina da se izborimo sa ovim stanjem.
Svi mi, bez izuzetka, nastojimo da budemo srećniji i da imamo više duševnog mira. I mada univerzalni recept za sreću ne postoji, neke stvari nam sigurno mogu pomoći da budemo zadovoljniji, a evo koje…
Nesvesni procesi deluju sve vreme i učestvuju u složenom procesu donošenja odluka. Često im ne pridajemo značaj i oslanjamo se na racionalne kriterijume, zanemarujući osećanja koja se spontano javljaju.
Ako osećate da ste u stresu nakon što ste neko vreme proveli kraj nekog ko je u stresu, ne treba da se čudite. Naučnici su utvrdili da se stres prenosi sa osobe na osobu.
Većina ljudi misli da treba sakupiti što više materijalnih dobara pa će sreća doći sama po sebi. To, nažalost, nije tačno. Ali, možemo biti srećniji ako se okanemo četiri stvari koje na koje smo prilično navikli. Evo koje…
Dugo sam se pitala zašto na neke afirmacije deluju fantastično, a na neke ne. Zašto neki vizualizacijom postižu mnogo toga, a neki ne. To je trajalo sve dok nisam krenula putem proučavanja moći ljudskog uma, veze uma i tela, naše realnosti i dostignuća. (piše: Jasmina Kovačev, EFT trener)
Većina roditelja koji viču na svoju decu u pubertetu i ne pomišljaju da ih fizički kazne. Pa ipak, verbalna grubost – koja se definiše kao vikanje, psovanje ili vređanje – na duže staze može biti štetna koliko i fizičko kažnjavanje.
Nedavno istraživanje Univerziteta iz Frajburga otkrilo je iznenađujuću činjenicu da ljudi pod stresom razvijaju pozitivno društveno ponašanje. To je opovrglo uobičajeno mišljenje da je reakcija na stres uvek agresivna.
Prema jednom nedavnom istraživanju, zahvalnost i uvažavanje nisu samo lepa osećanja, već donose i opipljive zdravstvene dobrobiti. Ako se držimo pozitivnih stavova, to može da poboljša naše zdravlje i da nam produži život.
Malo je poznato da stalno nastojanje da udovoljimo drugima može da dovede do hroničnog stresa, a on je povezan sa povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa, raka, gojaznosti i niza drugih, nimalo naivnih bolesti.
Ideja „tešenja hranom“ ukazuje na jedenje zbog emocija. To može da uzme oblik, na primer, prejedanja sladoledom da se ublaži neki emocionalni problem ili stalne žudnje za slatkim da bi se smirila nervoza.
Postoji jedna stvar koju ništa ne može da promeni, šta god radili, a reč je o – prošlosti. Šta je bilo (kako god da je bilo) - bilo je i prošlo.
Ći gung odavno ima mnogo načina kojima može da se utiče na endokrine žlezde i ravnotežu hormona. Danas tu tematiku ponovo „otkriva“ naučna disciplina pod nazivom neuro-imuno-endokrinologija.
Možda vam izgleda da imate unutrašnji mir kada se nalazite, npr. u tihom planinskom odmaralištu. Ali, gde je mir kada vam je stvarno potreban? Na primer, kada kasnite na važan sastanak ili kada vas nečija primedba izbaci iz takta...?
Jedno novo istraživanje, sa iznenađujućim rezultatom, ukazuje da su, u celini gledano, u poslednjih 100 godina ljudi počeli da emocionalno zakržljavaju!
Naša podsvest određuje naš mentalni stav i stepen optimizma, odnosno pesimizma. Od toga šta je uskladišteno u podsvesti zavisi šta izaći na površinu. Ako ubacujemo đubre u kantu za đubre, iz nje možemo izvaditi jedino đubre.
Da li ste čuli priču o 6 slepaca? Naišli 6 slepaca na slona i pitaju se šta je to. Svaki objašnjava iz svog ugla. Prvi, koji je dohvatio uvo slona, kaže da je to neka vrsta velike lepeze, drugi koji je dohvatio surlu – da je to neka velika debela zmija...
Jedno skorašnje proučavanje francuskog Univerziteta Notr Dam je pokazalo da ukoliko ljudi svesno i namerno počnu da govore istinu (makar tokom određenog perioda), to doprinosi poboljšanju njihovog zdravstvenog stanja.
Ako vas interesuje tema zdravlja, sigurno ste čuli mnogobrojne savete za isti zdravstveni problem. Često verujemo da ako je neko u porodici imao slične probleme, to mora da je nasledno. Da li je to baš tako? Ako nije, šta možemo učiniti da prekinemo taj začarani krug?
U velikoj meri naša sreća zavisi od toga šta sami, svesno i namerno, činimo da bismo bili srećni. U ovom članku, nabrojaćemo petnaest „trikova“ koji nam mogu pomoći da počnemo da se osećamo bolje i da lakše izađemo iz „minus faze“...