Naut ili leblebija pripada porodici mahunarki. I dok je na Istoku vrlo čest sastojak mnogih jela, kod nas se još uvek najčešće koristi kao grickalica. Malo se zna da je ova mahunarka vrlo ukusna i hranljiva ali i da pruža velike mogućnosti za pripremu.

Opširnije...

I u našoj kuhinji pirinač je dosta zastupljen, ali nažalost u najvećoj meri još uvek se više koristi beli, rafinisani pirinač. Da bi organizam u potpunosti mogao da iskoristi sve hranljive sastojke ove korisne žitarice a da se izbegne dodatno unošenje hemikalija (pesticida), preporučuje se upotreba integralnog pirinča, po mogućstvu, organski gajenog.

Opširnije...

Ne kaže se slučajno da prvo jedemo očima pre nego što probamo hranu. Tanjir ispunjen raznobojnim voćem i povrćem nije samo lep za gledanje. Istraživanja pokazuju da ovi raznobojni proizvodi prirode pomažu našem zdravlju. Proleće i leto su pravo vreme da koloristički obogatite svoju ishranu.

Opširnije...

Bogatstvo minerala, vitamina, složenih ugljenih hidrata, a pre svega proteina, svrstavaju mahunarke u red namirnica sa velikom nutritivnom vrednošću. Pasulj se s pravom naziva i biljno meso, jer osim cistina i metionina sadrži sve ostale aminokiseline.

Opširnije...

Od 1960-tih raste broj istraživanja koja upoređuju zdravlje korisnika zdravijih načina ishrane, prevashodno vegetarijanaca, sa prosečnom populacijom. Rezultati ovih istraživanja i u svetu i kod nas se slažu: vegetarijanci su zdraviji i žive u proseku duže. Uporedo sa tim, sve veći broj stručnjaka počinje da za tzv. civilizacijske bolesti (a to su pre svega oboljenja srca i krvotoka, moždana kap, dijabetes, artritis i gojaznost, koje se kao epidemije šire zapadnim svetom) okrivljuje preterano i neopravdano insistiranje na korišćenju velikih količina mesa u ishrani.

Opširnije...

Nema sumnje da u poslednjim decenijama vegetarijanstvo polako "ulazi u modu". Registrovan je porast broja vegetarijanaca u svim zemljama, posebno među mladima. Danas su u SAD 2,5% odraslih i 2% dece vegetarijanci (oko 5 miliona ljudi), dok u Kanadi taj procenat iznosi 4% (oko 1 milion ljudi)

Ljudi se odlučuju da postanu vegetarijanci bilo iz zdravstvenih razloga, bilo iz etičkih pobuda, bilo zato što bi želeli da probaju nešto novo. Kakav god da je razlog, dobiti od vegetarijanstva su očigledne, i mi ćemo ovde navesti samo neke.

Za mnoge su etički razlozi da postanu vegetarijanci bitniji od zdravstvenih. Naime, etički vegetarijanci smatraju da nema potrebe masovno ubijati životinje radi ishrane ljudi ako se već od vegetarijanske hrane može živeti, i to još i zdravije nego od mesne. Etički vegetarijanci često ističu da čovek po prirodi nije mesožder, jer se građa njegovih organa za varenje znatno razlikuje od građe organa za varenje mesoždera. Čovekovi organi za varenje najsličniji su onima kod plodojeda, pa je izgleda po prirodi čovek i namenjen za ishranu žitaricama, orašastim plodovima, voćem i povrćem.

Pored toga, treba istaći i da čovek nema instinkte mesoždera, koji proždiru sirovo meso, i to pre svega creva i iznutricu (radi važnih enzima). Naprotiv, većini ljudi je prirodno odvratno da vidi krvavo meso, a kamo li da ubija životinje. "Kad bi klanice imale staklene zidove, većina ljudi postali bi vegetarijanci", izjavila je poznata zagovornica vegetarijanstva, Linda Makartni.

Razvoj saosećanja važan je za psihički i duhovni napredak čoveka, a svakako da saosećanje prema svim živim bićima, uljučujući i životinje, predstavlja bitan aspekt ne samo ljudske etike, nego i duhovnosti. Najvažnija dobit koju etički vegetarijanci imaju od svog opredeljenja jeste - mirna savest.

Postoji nekoliko stereotipnih prigovora vegetarijanstvu, ali postoje i dobro naučno zasnovani odgovori na njih. Ovde ćemo ih ukratko nabrojati. Najčešći medicinski prigovori vegetarijanstvu su sledeći:
1. da vegetarijanci ne unose dovoljno belančevina;
2. da se izlažu riziku od deficita esencijalnih aminokiselina;
3. da se izlažu riziku od deficita gvožđa, kalcijuma;
4. da imaju smanjen unos omega 3 masnih kiselina;
5. da se izlažu riziku od deficita vitamina B12.

Opširnije...

Naučna istraživanja su nedvosmisleno pokazala da su vegetarijanci u proseku zdraviji i da žive duže.
Ako ste striktni vegan: konzumiranje isključivo biljnih namirnica (bez mleka, sira i jaja) - nosi određeni rizik od manjka vitamina B12, pa i zvanični sajt udruženja vegana Velike Britanije preporučuje striktnim veganima da uzimaju B12 suplemente.

posetite naš edukativni veb sajt

banner zhrana3 tall

potražite naš besplatni časopis u prodavnicama zdrave hrane

zh 54

posetioci sajta

Broj posetilaca na sajtu: 147