homeosvajcŠvajcarska vlada priznala je homeopatiju kao legitimnu medicinu koja postoji uporedo sa konvencionalnom medicinom. Troškove lečenja homeopatijom i nekim drugim alternativnim metodama će švajcarskim građanima pokrivati zdravstveno osiguranje.

Opširnije...

Centar za promociju i edukaciju Organska bašta organizuje dvodnevni seminar u Beogradu (16-17 april), na kojem će polaznici imati priliku da nauče kako se bilje štiti na prirodan način, bez pesticida i ostalih otrovnih hemikalija.

 

Opširnije...

Novo proučavanje Državnog univerziteta Ohajo utvrdilo je da su viši nivoi u krvi polinezasićene masne omega 6 kiseline, poznate kao linolna, povezani sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja i dijabetesa.

Opširnije...

Beogradsko udruženje za unapređenje homeopatije Simillimum u martu organizuje kurs homeopatske prve pomoći. Govoriće se o homeopatskim lekovima koji se koriste u akutnim situacijama, za trudnice i porodilje, kao i za kućne ljubimce.

Opširnije...

Tajnovito i izolovano pleme Tarahumara, koje živi u nepristupačnim kanjonima na granici SAD i Meksika, poznato je po neverovatno izdržljivim trkačima i generalno dobrom zdravlju. Na svojim trčanjima-lutanjima, koja se mere stotinama kilometara, da povrate snagu, Tarahumare koriste napitak po imenu „iskiate“. Prvi je o njemu izvestio norveški istraživač Karl Lumholc, krajem 19. veka. „Stigao sam kasno jednog popodneva u pećinu gde je neka žena upravo spremala taj napitak. Bio sam veoma umoran i nisam znao kako da se popnem do mog kampa, koji je bio nekih 600 metara uz planinu. Ali, nakon što sam utolio žeđ i glad sa malo iskiatea, odjednom sam osetio novu snagu, i na sopstveno zaprepašćenje, popeo se visoko bez mnogo napora. Nakon toga mi je iskiate uvek bio prijatelj u nevolji, tako okrepljujući i osvežavajući da mogu da tvrdim da je to pravo otkriće“, napisao je Lumholc u svom dnevniku.
Pre nekih dvadesetak godina, novinar i istraživač Kristofer Mekdugal, koji se takođe iscrpljen našao u divljini gde živi pleme Tarahumara, dobio je od svojih dobronamernih domaćina isti napitak: „... iskiate je klizio niz grlo kao voćni punč sa finom aromom limuna. Možda je i uzbuđenje zbog potrage koja mi je predstojala učinilo svoje, ali sam se za nekoliko minuta osetio fantastično. Čak se izgubila i pulsirajuća glavobolja od spavanja na smrznutom prljavom podu te noći, koja me je mučila celo jutro... Nakon nekoliko meseci, otkrio sam da je iskiate poznat pod drugim imenom kao čia freska – „ljuti čia“. Načinjen je fermentacijom čia (chia) semenki u vodi sa dodatkom malo šećera i nekoliko kapi limuna“, napisao je Mekdugal.

Svetska zdravstvena organizacija je objavila da se virus zika širi eksplozivnom brzinom po Zapadnoj hemisferi. Ipak, uglavnom nema razloga za paniku, kako je nedavno na svom sajtu Amerikancima objasnio popularni dr Oz.

Opširnije...

Želja mozga za energijom (kalorijama), a ne za slatkim ukusom, jeste glavno što dominira našom željom za šećerom (slatkišima),  utvrdili su istraživači Univerziteta Jejl. Sladak ukus i nutritivna vrednost slatkog (tj.  energija koju sadrži), registruju se u stratumu, a to je stari region mozga. Ljudi vole slatko prevashodno zato da bi se omogućilo da veliki ljudski mozak dobije dovoljno kalorija kako bi mogao da radi punom efikasnošću i to je urezano u naše mehanizme ponašanja. Ali,  sada je utvrđeno da ljudski mozak reaguje na ukus i na količinu kalorija na dva potpuno različita načina, jer ima dve odvojene grupe neurona od kojih jedna prenosi signale slatkog ukusa, a druga signal količine energije. Ako mozgu omogućite da bira između namirnica sa prijatnim ukusom, ali bez energije, ili neprijatnim ukusom i sa mnogo energije, mozak će izabrati energiju. U eksperimentu sa miševima, davan im je šećer slatkog ukusa, ali bez kalorija, i šećer izmenjenog neprijatnog ukusa, ali koji sadrži energiju. Specijalnom tehnikom praćene su nervne putanje, pa su istraživači videli da se aktivirala nervna putanja mozga koja zahteva energiju. Zato su miševi jeli velike količine šećera užasnog ukusa, ali sa dosta kalorija.
A kad se velikoj količini kalorija koju sadrže šećer/slatkiši doda još i prijatan sladak ukus, eto razloga što šećer ima onu „fatalnu privlačnost“ koja nas tera da žudimo za slatkišima i kršimo pravila dijeta.

simillimum5aHomeopatsko udruženje “Simillimum“ iz Beograda nastavlja sa otvorenim tribinama o homeopatiji i drugim zdravstvenim temama u januaru i februaru. Ulaz je slobodan, ali je potrebno najaviti dolazak telefonom.

Opširnije...

skola bastovanstvaCentar za promociju i edukaciju „Organska bašta” nastavlja sa sprovođenjem obuka iz domena organske poljoprivrede i organskog baštovanstva, pa 13. februara počinje obuka za osnovni nivo u Beogradu.

Opširnije...

Istraživači su otkrili nove činjenice koje potvrđuju da je umerena konzumacija kafe povezana sa manjim rizikom od raznih bolesti, uključujući i dijabetes i srčana oboljenja.

Opširnije...

Naučnici su upravo otkrili da glina (konkretno, zelena i plava) uništava bakterije, čak i one rezistentne na antibiotike. Za to su odgovorna dva sastojka: hemijski redukovano gvožđe (Fe2+) and aluminjum (Al3+), koji uništavaju patogene, kao što je na primer ešerihija koli. Istraživači sa univerziteta Arizona su nedavno utvrdili kako glina deluje. Hemijski redukovano gvožđe, koje je potrebno ćelijama bakterija za ishranu, navodi ćeliju bakterije da otvori opnu. Onda drugi element – aluminijum – ulazi kroz otvorenu membranu, što opet otvara put velikoj količini gvožđa da uđe u ćeliju bakterije. To gvožđe zatim truje bakteriju i ubija je kada se redukovano gvožđe sjedini sa kiseonikom (oksidiše).
Pošto ove gline ima u obilju u prirodi, istraživači kažu da je to sjajan način da se ustanovi alternativni metod za lečenje infekcija i bolesti koje slabo ili uopšte ne reaguju na antibiotike. I, naravno, ovo je sjajna naučna potvrda korisnosti gline, koju alternativni terapeuti odavno preporučuju za čišćenje i detoksikaciju organizma.

Naše vodovodne cevi vrve od bakterija – ima ih na milione, otkrili su nedavno, pomoću sasvim novih tehnika istraživanja, naučnici švedskog Univerziteta Lund. Do ovog istraživanja se nije znalo da te bakterije postoje u tolikom broju u pijaćoj vodi, ali sada su naučnici otkrili potpuno nepoznati ekosistem bakterija koji najverovatnije igra veoma pozitivnu ulogu u pročišćavanju vode za piće. Čaša pijaće vode iz česme sadrži milione neškodljivih bakterija! One se nalaze i u pogonima za prečišćavanje vode i sa unutrašnje strane vodovodnih cevi. Mogu se videti u obliku tankog, lepljivog omotača, koji se zove bio-film. Istraživači koji su ih otkrili smatraju da te dobre bakterije pomažu da se pročisti pijaća voda i održavaju je bezbednom za piće – što je donekle slično procesima koji se odvijaju u našem telu. Odavno je poznato da su naši organi za varenje puni korisnih bakterija, koje nam ne samo pomažu da svarimo hranu, nego i jačaju naš opšti imunitet.

Ova godina je svakako donela nekoliko potpunih zaokreta u gledanju na ono što je u nauci dosad smatrano nezdravim, odnosno zdravim. Većinu informacija o tome smo objavili na ovom sajtu, ali nije loše da ih na kraju godine rezimiramo...

Opširnije...

meseczdravljeLunarni ciklusi utiču na sve, od porođaja do saobraćajnih nezgoda. Šta nauka kaže o ovim „magičnim“ Mesečevim moćima? Da li je on zaista odgovoran za to kako se osećamo i šta radimo?

Opširnije...

Potkategorije

posetite naš edukativni veb sajt

banner zhrana3 tall

potražite naš besplatni časopis u prodavnicama zdrave hrane

zh 54

posetioci sajta

Broj posetilaca na sajtu: 128