Homeopatsko udruženje Simillimum u Beogradu u martu organizuje radionicu spontanog slikanja i prvo od predavanja iz ciklusa predavanja posvećenih psihologiji i tumačenju snova.
Homeopatsko udruženje Simillimum u Beogradu u martu organizuje radionicu spontanog slikanja i prvo od predavanja iz ciklusa predavanja posvećenih psihologiji i tumačenju snova.
Uzbudljivo otkriće, objavljeno u naučnom časopisu Oncotarget utvrdilo je realnu sposobnost vitamina C da blokira funkcionisanje matičnih ćelija tumora.
Poljski psiholozi ponovo su proveravali Milgramov eksperiment, svetski poznato istraživanje o ljudskoj poslušnosti i ponovo su dobili isti odgovor: ljudi su i danas spremni da naškode drugima pokoravajući se autoritetima.
Šolja čaja (crnog ili zelenog) dnevno smanjuje rizik od kognitivnih poremećaja kod starijih osoba za 50%, a kod onih koji su genetski predisponirani za Alchajmerovu bolest čak za 86%, utvrdili su na Univerzitetu Singapur.
Ishrana koja sadrži više glutena povezana je sa manjim rizikom od dijabetesa tip 2, saopšteno je na naučnom skupu o epidemiologiji i prevenciji Američkog udruženja za srce (AHA).
U petak, 17. marta, 11-15 sati i utorak 28. marta, 13-17 sati, u prodavnici zdrave hrane Hema Kheya Neye u Hilandarskoj 24 u Beogradu zainteresovani će moći da besplatno provere status minerala i vitamina u organizmu kvantnim aparatom.
Veća konzumacija namirnica koje sadrže izoflavone, jedinjenja slična estrogenu koja se uglavnom nalaze u soji, povezana je sa manjom smrtnošću žena koje su lečene od određenih vrsta raka dojke.
Ispitivanje pacijenata koji su tokom prošle godine posetili lekara utvrdilo je da je 65% od njih posetilo nekog od lekara kojeg su ili plaćale farmaceutske firme ili firme za proizvodnju medicinske opreme, ili je od njih dobijao poklone. Ali samo 5% od njih je uopšte imalo pojma da je njihov lekar bio plaćen na taj način.
"Ovo otkriće nam kaže sledeće: ako mislite da vaš lekar ne dobije nikakav novac od industrijskih firmi, verovatno se varate. Pacijenti treba da budu svesni podsticaja koje dobijaju njihovi lekari, a koji može da ih navede da ne deluju uvek onako kako je najbolje za njihove pacijente. A što su pacijenti bolje obavešteni o svojim mogućnostima da odaberu lekara i tretman, to bolju odluku mogu da donesu", izjavila je vođa ovog istraživanja, docent Dženevjev Farm-Kanter, sa Univerziteta Dreksler.
Od 16. do 18. juna u centru Guarnerius u Beogradu, u organizaciji udruženja Simillimum, održaće se stručni seminar istaknutog britanskog homeopate dr Džonatana Hardija.
Starenje se odigrava na ćelijskom nivou, a naučnici su eksperimentalno utvrdili da ćelije miševa kojima je ograničen broj kalorija funkcionišu nešto drugačije, tako da su zdraviji i žive duže.
Gotovo petina hrane koja se proizvede u svetu se protraći, ili zbog prejedanja ili zato što se baci, ukazuje istraživanje Univerziteta Edinburg. Svetska populacija pojede oko 10% više hrane nego što joj treba, a oko 9% se baci ili ostavi da se pokvari.
Neka ranija istraživanja su ukazivala da vitamin D deluje u prevenciji prehlade i gripa, ali sada je to nesumnjivo potvrđeno obimnim istraživanjem na oko 11.000 ispitaniika u 14 raznih zemalja, koje su obavili istraživači londonskog univerziteta "Kvin Meri". "Ovo je prvi nesumnjivi dokaz da vitamin D zaista štiti od respiratornih infekcija", izjavio je vođa istraživanja profesor Adrijen Martino. Rezultati su objavljeni u uglednom medicinskom časopisu British Medical Journal.
Tu presudu je doneo Viši sud okruga Fresno, kad je Monsanto pokušao da izbegne kalifornijski propis da se kancerogene supstance moraju označiti. Tako je Kalifornija postala prva država koja je legalno prisilila Monsanto da svoj najkorišćeniji herbicid označi kao karcinogen.
U beogradskom udruženju za promovisanje homeopatije Similimum 18. februara održaće se tribina pod nazivom "Ajurveda i homeopatija".
U petak, 10. februara od 13-17 sati, i u ponedeljak 27. februara od 10-14 sati u prodavnici zdrave hrane Hema Kheya Neye u Beogradu zainteresovani mogu da besplatno provere status minerala i vitamina u organizmu aparatom AMQUAT L29+.
Psovke su dugo smatrane znakom besa i grubosti, ali one možda imaju i drugo, pozitivnije značenje. Psiholozi su otkrili da su ljudi koji često psuju – iskreniji. Tim istraživača iz Holandije, Velike Britanije, SAD i Hong Konga tvrdi da ljudi koji koriste psovke ređe lažu i obmanjuju! Psovke su u nekim društvenim prilikama neprikladne i neprihvatljive, često se smatraju dokazom niskog morala i vrednosti, a termini koje se u njima koriste su često vulgarni. One se obično dovode u vezu sa emocijama kao što su bes, razočaranje, ili iznenađenje. S druge strane, psovka može da se koristi i za zabavljanje društva, odnosno publike.
Koautor istraživanja, dr Dejvid Stilvel sa Kembridža, kaže: „Psovka je često neprikladna, ali može da bude i dokaz da neko govori svoje iskreno mišljenje. Isto kao što ne filtrira svoj jezik (da bi koristio prihvatljivije termine), čovek koji koristi psovke i vulgarnosti ne filtrira ni svoje mišljenje i poglede na svet.“
Međunarodni tim istraživača je sastavio seriju upitnika kako bi otkrili stavove ispitanika o jeziku psovki. U svom radu su koristili i društvene mreže.
U prvom upitniku, 276 ispitanika je napravilo spisak psovki koje najčešće koriste i koje su im omiljene. Takođe su ocenjivali razloge zbog kojih su koristili psovke, a zatim su popunjavali test o tome da li su bili iskreni ili su jednostavno odgovarali na način koji je društveno prihvatljiv. Ispostavilo se da su oni koji su imali veći spisak psovki koje koriste, manje, odnosno ređe, lagali.
Jedan broj američkih naučnika ukazuje na to da postoji problem sa MMR vakcinom (protiv malih boginja, zauški i rubeola). Oni, naime, tvrde da je ova vakcina neefikasna za trenutno postojeći soj virusa zauški i to potkrepljuju istraživanjima.
Nakon godina loših iskustava sa GMO usevima mnogi indijski seljaci su odlučili da iskorene GMO i pređu na organsku proizvodnju pirinča. I ne samo da proizvode kvalitetnije, već i više nego dovoljne količine, što opovrgava tezu da su GMO usevi neophodni da bi se nahranio svet.
Ne samo količina šećera (broj kalorija), već i vrsta šećera koju jedemo utiče na rizik od hroničnih bolesti. Istraživači su uporedili delovanje glukoze i fruktoze na organizam u pogledu rizika od hroničnih bolesti i utvrdili da je rizičnija fruktoza.
Jer ako budete grubi, tretman koji ćete dobiti može biti lošiji. Bar je takav slučaj u pedijatriji, utvrdili su istraživači Univerziteta Florida.