Istraživanje objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition tvrdi da česta konzumacija prženog krompira značajno povećava rizik od preuranjene smrti. Ima li tu istine, i šta je zaista štetno u prženim krompirima?
Istraživanje objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition tvrdi da česta konzumacija prženog krompira značajno povećava rizik od preuranjene smrti. Ima li tu istine, i šta je zaista štetno u prženim krompirima?
Dolazi njegova sezona, pa da vidimo zašto povrće iz familije Solanaceae (npr. paradajz, krompir, plavi patlidžan) izaziva polemike – da li ga treba jesti ili ne, kome koristi, a kome šteti?
Pomenućemo četiri vrste namirnica koje nam često savetuju da izbegavamo. U stvari, videćete da brojna istraživanja pokazuju da su one zdrave – kad se konzumiraju umereno.
Možda ste ih znali, a možda i niste, ali nije loše podsetiti se - pogotovo što je sad sezona jagoda, koje, po svemu što se o njima zna, spadaju u najzdravije namirnice uopšte.
… koje možete jesti do mile volje a da se ne ugojite. Ne samo da su dijetalne, već i veoma zdrave.
Istraživanja dr Ensela Kejsa presudno su uticala da se preporuči konzumacija rafinisanih biljnih ulja umesto prirodnih masti kao prevencija srčanih oboljenja. Posle 40 godina, u zaostavštini dr Kejsa pronađeni su rezultati koji govore potpuno suprotno: da rafinisana ulja povećavaju rizik od srčanih oboljenja.
Mladi luk, za razliku od zrelog, ima zelena perca koja su prepuna hlorofila i nešto drugačiji, bogatiji nutritivni sastav. Sad je pravo vreme da ga uvedemo u ishranu.
Čitavog života naše kosti se razgrađuju i obnavljaju: tokom otprilike 10 godina zameni se kompletan skelet. Osim fizičkog vežbanja, postoji 20-tak važnih nutrijenata koji sprečavaju slabljenje kostiju koje bi moglo dovesti do osteoporoze. Navodimo nekoliko najvažnijih.
Post i dalje traje, a postoji stari običaj da se i inače tokom godine posti sredom i petkom, kad se obično priprema pasulj. To je baš dobro, pošto je pasulj jedna od najzdravijih namirnica, a evo zašto.
Maline jesu popularnije i češće se koriste, ali su kupine (Rubus fruticosus) još zdravije i hranljivije. Evo zašto su posebno dobre.
Proso je žitarica koja prirodno ne sadrži gluten. Bogato je proteinima, biljnim vlaknima, magnezijumom i drugim hranljivim supstancama i uopšte, veoma je zdravo. Evo zašto.
U odnosu na druge žitarice, ovsene pahuljice sadrže veću količinu rastvorljivih biljnih vlakana koja doprinose smanjenju nivoa triglicerida i lošeg LDL holesterola u krvi a pomažu i regulaciju šećera. Osim za jutarnju kašu, možete ih koristiti i za: zgušnjavanje jela, filove i palačinke, supe, vege-pljeskavice, negu kože...
Uglavnom je poznato da fitinska kiselina i njene soli, fitati, ometaju apsorpciju hranljivih materija. Ali, veoma retko možete naći podatak da fitinska kiselina ima veoma povoljno delovanje po zdravlje, kao i da se njeni nepoželjni efekti lako mogu umanjiti.
Ovo egzotično voće, koje potiče iz planinskih regiona tropskih delova Južne Amerike, ne samo da je neobično ukusno, već i veoma zdravo.
Nije redak slučaj da pojedemo takozvani "zdrav obrok" i posle sat ili dva smo već gladni. Uzrok je, po pravilu, što tom obroku nedostaje neki ključni element koji daje sitost, energiju i osećaj da smo zadovoljili apetit. Evo kako da to postignemo.
Mleko nije jedini vredan izvor kalcijuma, a ni najbolji. Nekoliko biljnih namirnica bogatije su kalcijumom od mleka, a iz njih se kalcijum lakše usvaja.
U interesantnom eksperimentu koji je izvela ekipa BBC-ja u saradnji sa lekarima i volonterima širom Engleske, ispitano je šta najpovoljnije deluje na crevnu floru: probiotski jogurt, namirnice bogate prebioticima ili kefir. Evo kakvi su bili rezultati.
U citruse (južno voće), čija sezona na severnoj hemisferi traje od decembra do aprila, spadaju: limun, limeta, pomorandža, mandarina i grejpfrut, kao i mnogi njihovi varijeteti. Ovo voće je veoma ukusno, ali i veoma zdravo.
Za razliku od nekih drugih vrsta zdravije ishrane, mediteranska ishrana je istovremeno i zdrava i izuzetno ukusna. Evo koje su glavne namirnice koje je čine takvom.
Mi danas konzumiramo 20 puta više šećera nego što su to činili naši preci. A konzumaciju šećera još podstiču pogrešne nutricionističke preporuke, na koje i dalje direktno utiče industrija šećera i zašećerenih napitaka.